Najstarija poljoprivredna oruđa i alati na našim prostorima

Nazivi većine poljoprivrednih alatki su praslovenskog porekla: ralo, motika, kosa, kosir, vile, osim reči plug koja je iz germanskih jezika.

ORUĐA ZA STOČARSTVO

KUKA ZA HVATANJE OVACA
KUKA ZA HVATANJE OVACA

KUKA ZA HVATANJE OVACA

Početak XX veka. Pravljena od livenog gvožđa. U obliku je cevi u koju je bio utaknut drveni šap. Na užem kraju cevi livenjem pričvršćena je kuka koja se završava modelom cveta. Kukom se ovca hvatala za zadnju nogu.

MAKAZE ZA STRIŽU OVACA
MAKAZE ZA STRIŽU OVACA

MAKAZE ZA STRIŽU OVACA Početak XX veka. Kovano gvožđe. Stočarstvo na našim prostorima ima ogromnu tradiciju, a ovaj oblik makaza se i danas koristi u pojednim selima planinskog tipa po obodima Stare planine.

KLEPETUŠA
KLEPETUŠA

KLEPETUŠA Početak XX veka. Pravljena od lima i gvožđa. Pljosnato zvono za goveda.

KLEPETUŠA
KLEPETUŠA

KLEPETUŠA  Početak XX veka. Pravljena od  lima i gvožđa. Pljosnato zvono sa drškom na vrhu. Unutra visi okruglo klepalo, za dršku je žicom vezan kožni kaiš kojim se zvono privezivalo ovci o vrat.

ORUĐA ZA ZEMLJORADNJU

PLUG

PLUG
PLUG

Druga polovina XIX veka. Pravljen od tesanog drveta i kovanog gvožđa. Sprava za oranje zemlje. Ima drvene ručice, dasku (tablu), gredelj (panj), a jednostrani raonik i cimer su od gvožđa.

DRLjAČA

DRLJAČA
DRLJAČA

Druga polovina XIX veka. Pravljena od tesanog drveta i kovanog gvožđa. Sprava za usitnjavanje zemlje nakon oranja. Sastoji se od okvira i “prečaga” (poprečnih greda) na koje su sa donje strane uglavljeni gvozdeni “zubi”. Drljaču su vukli konji ili volovi.

JARAM

JARAM
JARAM

Prva polovina XX veka. Pravljena od  tesanog drveta. Manji jaram za jednog vola ili kravu. “Vratnik” je od hrastovog, a “jarmenjače” od grabovog drveta.

SRP
SRP

Kraj XIX veka. Pravljen od kovanog gvožđa i tesanog drveta. Usko, polukružno sečivo na jenom kraju špicasto, na drugom uglavljeno u kratku, okruglu drvenu dršku. Služio za žetvu i sakupljanje rukovet – “rukovedanje“.

SRP

SRP
SRP

Kraj XIX veka. Pravljena od  kovanog gvožđa i tesanog drveta. Usko, polukružno sečivo špicastog vrha, nazubljeno sa unutrašnje strane. Sečivo je uglavljeno u kratku drvenu dršku. Služio za žetvu i sakupljanje rukoveti.

VODIR

VODIR
VODIR

Kraj XIX veka. Pravljen od tesanog drveta. Posuda od izdubljenog lipovog drveta. Na širem delu, pored otvora, ostavljen jezičak kojim se vodir kačio o pojas. U njemu je nošena voda  i brus za oštrenje kose.

VILE

VILE
VILE

Prva polovina XX veka. Pravljene od tesanog drveta. Dugačka obla drška koja se produžava u srednji zubac vila. Sa strane, na dršku postavljena još dva zupca, a sva tri su u gornjem delu povezana poprečno postavljenom daščicom. Služile za sakupljanje sena i slame.

MREŽAGE (KROŠNjE)

MREŽAGE (KROŠNJE)
MREŽAGE (KROŠNJE)

Početak XX veka. Pravljena od drveta i kanapa. Dve lučno savijene neobrađene grane povezane mrežasto isprepletenim kanapom. Kad se rasklope čine kružnu površinu na koju se natovari seno, preklopi se i pomoću remena od kanapa nosi preko ramena.

KRUNjAČ ZA KUKURUZ

KRUNjAČ ZA KUKURUZ
KRUNjAČ ZA KUKURUZ

Prva polovina XX veka. Pravljen od tesanog drveta i gvožđa. Naprava slična klupi, na čijem jednom kraju je koso postavljena daska sa kraćim gvozdenim zupcima (od 2 do 4  zupca u deset redova). Služila za ručno krunjenje kukuruza.

Ako pogledate listu ručnih alata Odigledolokomotive.rs/kategorija/rucni-alat/ koji se danas koriste u poljoprivredi, videćete da su naši stari veoma uspešno trasirali najefikasniji dizajn za optimalno korišćenje alata.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Molimo vas i ovo: *