Vreme u telekomunikacijama – kreiranje tarifa

 

Obazriv razgovor u mobilnoj telefoniji
Obazriv razgovor u mobilnoj telefoniji

Telekomunikacije su jedan od najunosnijih poslova u post informatičkom društvu. Osnovni zadatak, odnosno misija telekomunikacija je prenos informacije iz tačke A u tačku B kroz neki telekomunikacioni kanal. Ovo na prvi pogled zvuči jednostavno, ali kad se pojavi ogromna količina šuma u vidu grmljavine, hiljade drugih operatera, radio signala i još veća količina informacija za prenos, sve postaje neverovatno komplikovano.

Ali vratimo se temi. Operateri u mobilnoj telefoniji rentiraju od države određeni opseg frekvencija (na primer 900 MHz ili 1800 MHz) u kome zahvaljujući modernim oblicima modulacije mogu da provuku ogroman spektar informacija.

Ono što naplaćuju svojim korisnicima je vreme koje korisnik provede tokom korišćenja kanala na primer razgovor, ili količina informacija (merena u bajtima) koja protekne kroz kanal. Primer za protok su poruke, mobilni internet, neki specijalni servisi i tako dalje.

Kako se kreira tarifa u mobilnoj telefoniji?

Operateri posluju globalno. Odnosno, u opštem slučaju iz jedne tačke možete obično pozvati bilo koga bilo gde u svetu. Ovo znači da se karta sveta treba podeliti po zonama.Continue Reading

Radno vreme

 

Radno vreme
Radno vreme

Zanimljiv je paradoks koncipiranja termina koji se zove radno vreme. Sa pojavom informacionih tehnologija, u zavisnoti od vrste posla definiše se na različite načine, a videćemo i kako. U tradicionalnom smislu reči, radno vreme je interval od 40 sati nedeljno proveden u poslovnim aktivnosti.

Ono može biti duže ili kraće i definiše se u ugovoru o radu, a mora biti u skladu sa zakonom o radu, jednim od najbitnijih zakona svake države. U konvencionalnom smislu reči, puno radno vreme traje 40 sati nedeljno. Nekada je interval iznosio od 07:00-15:00, pa 08:00-16:00, danas je uglavnom zastupljan koncept od 09:00-17:00 svakim radnim danom u nedelji (bez subote i nedelje i prazničnog dana).

Cena radnog vremema

U praksi, najčešće u IT poslovima, ali i svakom drugom definiše se konsultantski sat. Obično se posao ugovara u konsultantskim satima po projektu, pri čemu je cena izražena u bruto iznosu. Na primer projekat se može završiti za 200 sati po ceni od 20 Eura po satu. Ovo ne znači da za naradnih 200 sati od trenutka potpisivanja treba završiti posao, već da on potražuje 200 sati rada. O rokovima brinu prodžekt menadžeri i oni se posebno specificiraju.Continue Reading

Ekonomska dimenzija vremena

Vreme proizvodnje
Vreme proizvodnje

Jedan od zadatka autora sajta Tačno vreme je da probamo da damo što obuhvatniji pristup aktuelnom fenomenu kojim se bavimo i da na taj način dotaknemo što je moguće preciznije fenomen vremena.

U ovom postu pričaćemo o ekonomskoj dimenziji vremena, optimizaciji istog, odnosno, objasnićemo zašto je vreme novac. U osnovi, u ekonomiji postoje dva osnovna termina, odnosno procesa u kojima je vreme dominantno. To su vreme proizvodnje i vreme prometa.Continue Reading

Šta je to vreme?

Na strani definicija vremena probali smo da dotaknemo nekoliko kategorija u kojima ovaj entitet figuriše, a istakli smo da se u najvećem broju slučajeva vreme u nauci tretira kao parametar.

U ovom tekstu, probaćemo da odgovorimo na pitanje “Šta je to vreme?”, ali iz jednog istorijski posmatranog ugla.

Podsetimo se, da pojam vreme kao i pojam prostor spada u osnovne pojmove ne samo fizike nego i svih ostalih nauka, uključujući svakako i filosofiju. Kao i drugi najopštiji pojmovi i ovaj pojam ne definiše se uvek eksplicitno nego se pretpostavlja da se njegovo značenje podrazumeva, dakle implicitno.

Sveti Avgustin
Sveti Avgustin

U tom smislu je Ruđer Bošković je parafrazirao misao iz znamenitih ispovesti Svetog Aurelija Avgustina: “Ako me ne pitas šta je vreme, znam, ali ako me pitas, onda ne znam!” U nauci i filosofiji međutim, naročito u moderno doba postavljaju se sve strožiji zahtevi u pogledu određivanja značenja pojmova kojim operišemo, jer od toga zavisi uspešna naučna komunikacija.

Kad je reč o najopštijim pojmovima ili kategorijama treba naglasiti da se oni definišu potpunije tek u sklopu širokih misaonih konstrukcija koje se nazivaju teorije, putem kojih se razjašnjavaju pojave i procesi u određenoj oblasti ili nauci. Istorijski razvoj fizike i drugih nauka je zapravo razvoj pojmova i teorijskih konstrukcija putem kojih su predstavljeni ili objašnjavani razni fenomeni pa i realnost uopšte.Continue Reading